Mislimo da se svi možemo složiti da je 2020. za sve nas postala krizna godina. Nagle i nepredvidljive situacije pogađale su nas sa svih strana: COVID, izolacija, fizička distanca, potresi, online škola, posao od kuće… S mnogima od njih smo se već uspješno izborili, a mnogi se nastavljaju i u 2021. U ovom razdoblju naučili smo se hrabriti, suživjeti sa stresom, svladavati nevidljive prepreke, redefinirali smo pojam škole i način našeg rada. Ako promatramo načine na koje se svako od nas suočava s tom krizom možemo primijetiti da su neke strategije slične, a neke se razlikuju. Nekome od nas je teže proći kroz jedne, a nekima kroz sasvim druge izazove. Negativni utjecaji ove krize ne pogađaju sve na iste načine, što zbog okolnosti same krize i jačane vanjskih stresora kojima su izloženi, što zbog unutarnji kapaciteta za nošenje s tim situacijama.
U 20. stoljeću, a točnije 1970-ima, istraživači su počeli pokazivati sve veći interes za takav fenomen unutarnje snage: Kako to da iste krize ostavljaju jače posljedice u životima pojedinaca? Zanimalo ih je kako to da neka djeca koja dožive brojne nedaće tijekom svog odrastanja uspješno prevladaju te poteškoće, žive ispunjen i ostvaren život iako su proživjela mnogobrojna teška i rizična iskustva. Otkrili su da za uspješno prevladavanje životnih izazova trebamo se posvetiti jačanju čimbenika otpornosti (zaštite).
Otpornost (eng. resilience) je kapacitet koji osobi omogućuje da umanji ili savlada štetne posljedice nepovoljnih događaja ili situacija s kojima se suočava (Grotberg, 1998, prema Doležal, 2006), posebno važan u periodu krize u kojoj se još uvijek nalazimo. Otpornost možemo razvijati na različite načine, ona je potencijal koji svi imamo i koji svi možemo njegovati pa tako možemo se usmjeriti prema jačanju naših odnosa s drugima, razvoju optimizma, zahvalnosti, uronjene svjesnosti, zdravim stilovima života, duhovnosti, razvijanju novih talenata i vještina… Popis čimbenika otpornosti je beskonačan i sadrži sve ono što nam čini dobro i sve ono što nas zbližava.
Donosimo Vam ideje o nekim strategijama jačanja otpornosti:
1. Mindfulness (usredotočena svjesnost) je stanje uma koje nastaje kroz obraćanje pozornosti na poseban način: namjerno, svjesno, u sadašnjem trenutku, otvorenog uma, bez prosuđivanja. Usmjeravanjem na ovdje i sada otkrivamo kako uživati u trenutku umjesto uobičajenog razbijanja glave o prošlosti ili pretjerane brige o budućnosti. Puna svjesnost se može razviti kroz trening koji omogućuje ljudima da promijene način na koji se osjećaju i misle o svojim iskustvima, posebno onim stresnim. Vježbanjem se razvija unutarnja svjesnost koja nam omogućuje da prema sebi i drugima razvijemo otvoren, suosjećajan i prihvaćajući stav. Takav stav nam posebno pomaže da se odmaknemo od prosuđivanja i kritiziranja sebe i drugih, automatskog štetnog reagiranja i propuštanja življenja punim plućima.
Primjeri mindfulness tehnika:
(prilagođeno prema Boričević Maršanić i Selak Bagarić, 2020; te James, 2017)
a) Šetnja u prirodi
Tijekom šetnje u prirodi zastanite na trenutak. Koje misli vam prolaze glavom, o čemu promišljate? Na tren otpustite brige i rasprave u sebi, usmjerite se na ovdje i sada. Usredotočite se i mislima nabrojite stvari oko sebe:
5 stvari koje možete vidjeti
4 stvari koje možete dodirnuti
3 stvari koje možete čuti
2 stvari koje možete mirisati
1 stvar koju možete okusiti
Proučite, dodirnite, osluhnite, mirišite ili okusite ono što vam dolazi i ono što vam najviše odgovara!
b) Svjesno promatranje
Odaberite neki objekt u prirodi i fokusirajte svoj pogled na njega na minutu ili dvije. To može biti cvijet, insekt, oblak, mjesec…Prepustite se promatranju i ne činite ništa drugo. Pogledajte objekt kao da ga vidite prvi puta. Dopustite sebi da zaronite u samu bit i promotrite svaki detalj. Pokušajte se povezati s njegovom energijom i ulogom koju ima u prirodnom svijetu koji nas okružuje.
c) Uronjena aktivnost
Odaberite neku aktivnost koju obavljate rutinski, npr. kuhanje ručka. Umjesto da ovaj puta aktivnost obavite automatski, pokušajte se usmjeriti na svaki detalj te aktivnosti. Osjetite pokrete, oblike, mirise, teksture, vaše tijelo kako se kreće. Otkrijte sasvim nove doživljaje u onome što inače obavljate bez prevelike uključenosti. Umjesto toga da neprestano razmišljate o tome kako da zadatak obavite čim prije, pokušajte unijeti cijelog sebe u taj proces: fizički, mentalno, emotivno, energetski. Tko zna, možda ćete po prvi puta uživati u kućanskim poslovima!
Za više ideja pretražite mindfulness online. Ukoliko vas ovo područje posebno zanima možete istražiti i certificirane tečajeve mindfulnessa.
2. Trebamo zaštiti sebe i druge, ali i čuvati jedne druge! Prakticiranje dobrih djela (eng. acts of kindness) izvor je pozitivnih emocija i širenja socijalne podrške u zajednici, umanjuje stres, podiže reakciju imunološkog sustava, otpušta hormone sreće i opuštenosti (Štulić, 2020). Povremeno probajte prebaciti fokus na druge i vidite što možete učiniti za njih, dobrota se lako širi i množi!
3. Prakticiranje zahvalnosti čini nas zadovoljnijima, optimističnijima, pomaže nam da promijenimo fokus na ono važno i da ne uzimamo stvari zdravo za gotovo. Uvijek postoji nešto na čemu možemo biti zahvalni, svakodnevne sitnice i velike stvari koje sačinjavaju našu svakodnevicu – sunčan dan, prekrasno cvijeće, razgovor s dragom osobom, fina kava…
a) Vježba zahvalnosti
Na kraju dana sljedećih 21 dan zapišite po 1 stvar:
Na kojoj ste zahvalni sebi
Na kojoj ste zahvalni drugima
Na kojoj ste zahvalni u svom životu, prirodi, Zemlji
P.S. To ne moraju biti velike stvari, u svakom danu možemo pronaći nešto lijepo! J
Tekst pripremila: Diana Šinjori, mag. psych.