Tag Archive Pogled iz drugog kuta

ByIva Sambolek

Vijest mjeseca: Edukativni film Poremećaj u ponašanju-pogled iz drugog kuta

Mjesec ožujak obilježilo je snimanje edukativnog filma «PUP- pogled iz drugog kuta». Film je snimljen sa ciljem upoznavanja javnosti sa problematikom poremećaja u ponašanju (PUP), sa ciljem smanjivanja predrasuda o djeci i mladima sa PUP-om te poticanja djeca, mladih, roditelja i nastavnika da pravovremeno potraže stručnu pomoć.


Film čine intervjui sa poznatim i manje poznatim odraslim osobama, skečevi iz života djece i mladih te stručni osvrt na temu. O svom odrastanju iskreno i otvoreno govorili su: Bojan Navojec, Robert Knjaz, Matija Jakševković, Siniša Uštulica, Zrinka Cvitešić, Mario Petreković, Iva Šulentić, Anita Berisha i Lidija Špegar. Hvala Vam na dijelu svoje prošlosti kojeg ste odlučili podijeliti i time pokazati djeci i mladima da nisu jedini koji se susreći sa problemima tijekom odrastanja. U Knapu su sa nama glumili Kristina, Irena, Jasmina, Valentina, Goran, Robert, Hrvoje, Matija, Petar, Lidija i Matija. Hvala Vam na strpljenju, idejama i dobrom raspoloženju.


Stručne komentare i teorijske inpute dati će nam naš dragi kolega Nebojša Buđanovac kojem i ovim putem zahvaljujemo na oduševljenju i potpori ovom projektu. I pri kraju, najveće hvala našim snimateljima (Igor Šehić, Josip Ivančić) i montažerki (Tena Konstanjšek) koji su prihvatili ovaj projekt kao svoj i uložili i više truda i energije nego što smo se mogli nadati.


Velika hvala i susretljivim sponzorima (Fornetti peciva d.o.o., Kazalište Knap,  Rauch- Zagreb d.o.o. i Rubelj Grill) koji su čim su čuli o čemu se radi spremno nam izašli u susret.

ByIva Sambolek

Pogled iz drugog kuta – sadržaj rada i metode


Sadržaj rada i metode


Trening će činiti ove tematske cjeline:



  1. Pojam poremećaja u ponašanju

  2. Ljudska prava u kontekstu PUP-a

  3. Zdravlje u kontekstu PUP-a

  4. Interkulturalnosti u kontekstu PUP-a

  5. Rod i spol u kontekstu PUP-a

  6. Primjeri dobre prakse u radu sa mladima sa PUP-om

Uz  spomenute sadržaje raditi će se na razvoju grupne kohezije i poticanju međunarodne suradnje i zajedničkih akcija usmjerenih na pružanje podrške mladima sa poremećajima u ponašanju.


Osnovne metode i tehnike koje će se primjenjivati tijekom treninga su:



  • razgovor

  • informiranje

  • diskusija

  • igranje uloga

  • pisanje

  • predavanje

  • interaktivne igre

  • rad u malim grupama

  • simulacije

ByIva Sambolek

Pogled iz drugog kuta – učesnici i treneri


Učesnici 


Internacionalni trening će okupiti mlade stručnjake različitih profila (psiholozi, socijalni pedagozi, rehabilitatori, socijalni radnici, pedagozi) koji kroz vladine i nevladine organizacije rade sa mladima koji imaju razvijene poremećaje u ponašanju. Uvjeti koje učesnici moraju ispunjavati su sljedeći:



  • apsolventi ili diplomirani stručnjaci humanističkih usmjerenja ili iskusne i zainteresirane osobe sa adekvatnom neformalnom edukacijom u ovom području

  • iskustvo rada sa djecom ili mladima sa poremećajima u ponašanju

  • pokazuju visoku motivaciju za sudjelovanjem u treningu

  • u mogućnosti su primijeniti znanja u radu sa mladima sa poremećajima u ponašanju

  • mogu dobivena znanja prenijeti kolegama u ustanovama u kojima rade

  • imaju znanje engleskog jezika

Treneri 


Treneri će biti profesionalci koji imaju adekvatno formalno i neformalno obrazovanje, dugogodišnje iskustvo u trenerskom poslu i iskustvo rada sa mladima sa poremećajima u ponašanju.


Treneri će prisustvovati pripremnom sastanku na kojem će izraditi sve potrebne materijale za trening i provesti će sam trening u skladu sa definiranim ciljevima.


Praćenje i evaulacija


Evaluaciju  će organizirati i provesti treneri. Ostvarenost ciljeva treninga pratiti ćemo pred i post-evaluacijskim upitnikom. 

ByIva Sambolek

Pogled iz drugog kuta – lokacija i program


Vremenski okvir i lokacija


Trening će se održati od 20. (dan dolaska) -29. (dan odlaska) 4. 2008. u Zagrebu. Sudionici će biti smješteni u hotelu Porin u Zagrebu


Okvirni program rada

ByIva Sambolek

Pogled iz drugog kuta – ciljevi


Svrha projekta


Unapređenje kvalitete brige o mladima sa poremećajem u ponašanju


Opći cilj



  • proširivanje kuta gledanja i razumijevanja problema poremećaja u ponašanju

  • razmjena iskustva pristupa mladima  sa poremećaja u ponašanju

  • unaprjeđenje znanja i vještina mladih stručnjaka za rad sa ovom populacijom

  • poticanje međunarodne suradnje pri rješavanju problema mladih sa poremećajima u ponašanju

Specifični ciljevi


Učesnici će unaprijediti svoja  znanja o:



  • pojavnim oblicima poremećaja u ponašanju te faktorima rizika i faktorima zaštite

  • ljudskim pravima u kontekstu PUP-a

  • zdravlju u kontekstu PUP-a

  • interkulturalnosti u kontekstu PUP-a

  • rodu i spolu u kontekstu PUP-a

Učesnici će unaprijediti svoje vještine pristupa mladima sa poremećajem u ponašanju


Učesnici se upoznati sa različitim kvalitetnim programima prevencije i tretmana

ByIva Sambolek

Pogled iz drugog kuta – obrazloženje potreba


Obrazloženje potreba 


U širem smislu, poremećaji u ponašanju «obuhvaćaju kako poremećaje organske ili biološke etiologije, tako i psihološke i socijalne, pri čemu se ovim terminom prvenstveno upozorava na ona ponašanja koja odstupaju na općem području «osobne i socijalne adaptacije» (prema Kovačević, Stančić, Mejovšek,1988.)


Pojednostavljeno rečeno navedeni pojam obuhvaća sva društveno nepoželjna i neprihvatljiva ponašanja, ponašanja koja odstupaju od uobičajenih, očekivanih i «normalnih». Primjeri takvih ponašanja su: agresija, destrukcija, povučenost, loše ocjene, neopravdano izostajanje s nastave, laganje, krađa, skitnja i sl. Nastavnici, odgajatelji  i roditelji često djecu i mlade  s poremećajima u ponašanju nazivaju «zločestima» ili «nemogućima». Osim te, po svojim ponašanjima upadljive djece i mladih, ovaj pojam obuhvaća i one  koji su povučeni, često izolirani i neprihvaćeni od vršnjaka, a što je također jedan od oblika poremećaja u ponašanju. Međutim, kako oni ne ometaju rad u školi i ne izazivaju probleme ne percipira ih se kao “problematične” pa često izostaje neophodna intervencija i pomoć odraslih.


Reakcije društva na manifestiranje poremećaja u ponašanju kod djece i mladih su često neprimjerene, zakašnjele ili nedostatne. Kada se radi o djetetu ili mladoj osobi čiji poremećaji u ponašanju nisu direktna smetnja okolini, kao kod povučenog ili nesocijaliziranog djeteta i mlade osobe, pravovremeno prepoznavanje problema i pomoć odraslih najčešće izostane. Glasno i bučno dijete ili mlada osoba koje svojim postupcima remeti red i mir, izaziva probleme, opire se i suprotstavlja autoritetima odraslih izaziva bržu i intenzivniju reakciju odraslih, no ona je najčešće usmjerena na direktno zaustavljanje tih neprihvatljivih i ugrožavajućih oblika njegovog ponašanja, ali ne i na uklanjanje uzroka njihovog nastanka.


Odrasli se teško snalaze s djecom i mladima koji manifestiraju poremećaje u ponašanju, nedostaje im znanja o samom problemu, ne znaju kako se odnositi prema djetetu, kako mu pristupiti, što poduzeti. Često se i djeca/mladi koji samo iskazuju svoje mišljenje i suprotstavljaju se odraslima proglašavaju djecom/mladima sa poremećajima u ponašanju. Takvo nesnalaženje rezultira raznim prisiljavajućim metodama kao što su: namjerno ignoriranje; razni oblici kažnjavanja (kao što su negativne ocjene – koje njima i tako ništa ne znače) i zabrana; isključivanjima iz školskih događanja (izleta, predstava i sl.). Takve mlade osobe često se proglašavaju «izgubljenim slučajevima», nemogućom i nepopravljivom», djecom i mladima koji nikoga ne poštuju, te odrasli “dižu ruke od njih”.


Neprepoznavanje i neadekvatno reagiranje na pojavu poremećaja u ponašanju djeteta, kao signala za pomoć vrlo često rezultira još težim problemima kao što je pojava maloljetničkog kriminaliteta.


Ukoliko pogledamo problem djece i mladih sa poremećajem u ponašanju sa aspekta ljudskih prava možemo diskutirati o tome da li je njima oduzeto pravo na život i kontakte sa roditeljima, da li se ugrožava njihova privatnost u ustanovama, da li su žrtve bullinga ili agresije odraslih, imaju li pravo na izbor zanimanja, da li su primijenjene neprimjerene kaznene ili odgojne mjere.


Gledano sa aspekta zdravlja mladi sa poremećajem u ponašanju obično ne dobivaju jednako kvalitetnu prehranu niti zdravstvenu zaštitu kao i drugi mladi.  Ponekad se problem poremećaja u ponašanju pokušava riješiti propisivanjem različitih lijekova a ponekad i mladi sa poremećajem u ponašanju kroz razvoj ovisnosti eksperimentiraju sa različitim drogama ili lijekovima. Edukacija o reproduktivnom zdravlju ponekad nije dostatna  a bilo je i slučajeva da se djevojke od 16 ili 17  godina potiču na ugradnju spirale kako bi se spriječila trudnoća. Promiskuitet, spolni odnosi bez zaštite, trudnoća  područja su koja su kod mladih sa poremećajima u ponašanju vrlo aktualna ali i područja u kojima mlade djevojke sa poremećajima u ponašanju nemaju iste izbore, odnosno ponašanja odraslih prema njima su različitima nego prema  drugim djevojkama.


Mladi koji su različite vjeroispovijedi ili nacionalnosti često znaju ponašati se neprihvatljivo kako bi se izborili za svoja prava. Često su izolirani i često im se ne pruža podrška uz argument «njihova kultura je takva». Pitanje je koliko stručnjaci koji rade sa mladima s poremećaja u ponašanju stvarno razumiju i poštuju kulturalne razlike a koliko ih koriste kao izgovor za nepomaganje. Također, što možemo prihvatiti kao dio nečije kulture a što pripisujemo poremećajima u ponašanju i što je to što imamo pravo mijenjati.


Ako problem poremećaja u ponašanju gledamo sa područja roda i spola početi će nam se javljati pitanje kako to da je više mladića koji su razvili poremećaje u ponašanju. Tolerira li se djevojkama više i da li se oblici njihovog neprimjerenog ponašanja poput tučnjava ili promiskuiteta shvaćaju ozbiljnije. Onda, s druge strane, da li se ozbiljnije promatra kada je neka djevojka prkosna, agresivna ili napušta školu nego što se na to gleda kod dječaka. Da li su neka ponašanja jednostavno neprihvatljiva za djevojke jer se one tako ne bi smjele ponašati. I da li su dečki razvili poremećaje u ponašanju jer se od mladića očekuje da budu čvršći, jači, poduzetniji, nestašniji, da se brane i tuku?


Problem poremećaja u ponašanju vrlo je kompleksan jer  se manifestira na raznovrsnim područjima ponašanja pojedinca i nije dovoljno samo liječenje od ovisnosti, ili edukacija o spolno odgovornom ponašanju već je nužan intervencija u cjelokupni sustav vrijednosti, ciljeve i pristupa životu. Razvoj optimizma i ideje da se uspjeti može i na prihvatljiv način važan je ali i iznimno težak prvi korak kojeg je potrebno razviti kod mladih sa poremećajima u ponašanju. S druge strane, reakcije društva sa sobom povlače vrlo diskutabilne posljedice ako ovaj problem pogledamo sa područja ljudskih prva, zdravlja, roda i spola te kulture.   


Posljedice neadekvatnog pristupa mladima sa poremećajima u ponašanju mogu biti:



  • mladi smješteni u institucionalnom tretmanu žive na teret države a po izlasku iz ustanove nisu osposobljeni da izgrade odgovoran samostalan život u zajednici.

  • mladi ne iskorištavaju svoje potencijale

  • mladi žive na marginama društva

  • mladi rano zasnivaju obitelji i neadekvatno se brinu o djeci ili partneru

  • mladi žive na ulici i ne rade

  • mladi su bolesni i šire bolesti (spolno prenosive bolesti)

  • mladi za život zarađuju kriminalnim načinima

U konačnici umjesto da mladi budu temelj razvoja društva mladi postaju teret i osnovni problem društva.

ByIva Sambolek

Pogled iz drugog kuta – uvod

  1. Uvod
  2. Obrazloženje potreba
  3. Ciljevi
  4. Lokacija i program
  5. Učesnici i treneri
  6. Sadržaj rada i metode 

Poremećaj u ponašanju kod djece i mladih jedan je od mnogih problema sa kojima se suočavaju djeca, mladi, roditelji i stručnjaci koji im pokušavaju pomoći. Problem mladih sa poremećajem u ponašanju vrlo je kompleksan jer obuhvaća široko funkcioniranje pojedinca, odnosno mladi sa poremećajem u ponašanju su i ovisnici, kradu, napuštaju proces obrazovanja, sudjeluju u različitim kriminalnim ili rizičnim aktivnostima, promiskuitetno se ponašaju, u riziku su da zanemaruju ili zlostavljaju djecu ili supružnike. Postupci koji se obično primjenjuju prema mladima sa poremećajem u ponašanju poput institucionalizacije ponekad u još većoj mjeri otežavaju integraciju te populacije. Živeći u ustanovi  mladi ne razvijaju osnovne životne vještine  koje bi im omogućile da budu samostalni, da nađu stan, posao, zasnuju obitelj i sl. Često im sama činjenica da su bili u ustanovi otežava proces zapošljavanja a i smještajem u ustanovu možda su morali promijeniti zanimanje te su osposobljeni za zanimanje koje nije konkurentno na tržištu. Često mladi sa poremećajem u ponašanju nemaju adekvatnu obiteljsku podršku pa u trenu kada su suočeni sa samostalnim životom i kada uvide da nije lako brinuti se o sebi pribjegavaju različitim neprihvatljivim oblicima zarađivanja za život.

Danas se često razgovara o problemima ovisnosti, problemima, promiskuiteta, trgovine ljudima, kriminala i organiziraju se pojedinačne akcije za rješavanje svakog pojedinog problema. No, kako je problem poremećaja u ponašanju vrlo sveobuhvatan problem on zahtijeva i puno širi i sveobuhvatniji pristup. Nažalost problem mladih sa poremećajem u ponašanju nije toliko medijski eksponiran i ne dobiva onoliko pažnje koliko bi trebao.

Trening «PUP-pogled iz drugog kuta» okupiti će mlade stručnjake različitih profila (psiholozi, socijalni pedagozi, rehabilitatori, socijalni radnici, pedagozi) koji kroz vladine i nevladine organizacije rade sa mladima sa poremećajima u ponašanju. Tijekom treninga mladi će dobiti priliku diskutirati o problematici poremećaja u ponašanja sa aspekta zdravlja, interkulturalnosti, ljudskih prava te roda i spola. Prezentirati će se uspješni programi prevencije i tretmana djece i mladih sa poremećajem u ponašanju i razmijeniti će se pozitivna iskustva iz različitih zemalja. Sudionici će biti potaknuti i na razvoj zajedničkog internacionalnog sustava potpore mladima sa poremećajem u ponašanju.

Trening će činiti teorijski, iskustveni i reflektivni segmenti koji se isprepliću i omogućuju učesnicima usvajanje novih znanja i vještina, osvještavanje vlastitih stavova i ponašanja i  učenje na vlastitom iskustvu.

Sponzori treninga
Youth in Action program Europske komisije.
Hrvatska turistička zajednica
Turistička zajednica grada Zagreba

Izvješće internacionalnog treninga