O mentalnom zdravlju krenemo više promišljati i pričati kada je ono ugroženo. Tako se i sada u vrijeme zdravstvene krize izazvane koronavirusom i nakon potresa koji predstavlja traumatski događaj mnogo više priča o mentalnom zdravlju. Iz perspektive stručnjaka mentalnog zdravlja to je odlično. Drago nam je da se više priča o toj temi, da je prepoznata kao važna i da emocionalne reakcije na krizu i traumu svojstvene svim ljudima prestaju biti tabu tema.
No, mentalno zdravlje mnogo je više od pukog izostanka bolesti i poteškoća. Svjetska zdravstvena organizacija definira mentalno zdravlje kao „stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno te je sposoban(na) pridonositi svojoj zajednici“.
Dobro mentalno zdravlje ne znači da se nikad ne osjećamo neugodno i nemamo nikakvih poteškoća. Svi imamo periode kada smo pod stresom, tužni, ljuti, frustrirani, nezadovoljni, zabrinuti, tjeskobni, ustrašeni, sve su to zdrave ljudske emocije, prirodne reakcije na ono što se događa u nama ili oko nas. Odlika dobrog mentalnog zdravlja je da svoje emocije možemo prihvatiti i izraziti na prihvatljive načine.
Kad smo mentalno zdravi možemo graditi zdrave odnose, odnose u kojima se osjećamo prihvaćeno i podržano, odnose koji su uzajamni. Pritom nije propisano tko su ljudi s kojima imamo takve odnose – može, ali i ne mora biti obitelj, mogu biti prijatelji… Nije propisan ni broj bliskih odnosa koji bi bio dovoljan, možemo ih imati mnogo, a možemo i samo nekoliko. Važno je pritom samo da su odnosi koje održavamo i njegujemo dobri za nas i da nam je u njima ugodno.
Život rijetko ide baš zadanom putanjom i po planu , već stavlja pred nas razne izazove – od onih svakodnevnih poput kašnjenja autobusa kada nam je baš važno da stignemo na sastanak do onih većih poput gubitka posla. Dobro mentalno zdravlje omogućava nam da odgovaramo na izazove koje nam život donese. Tada možemo biti fleksibilni u rješavanju problema i prilagođavati se u stresnim okolnostima. Kada nam je mentalno zdravlje narušeno gubimo tu sposobnost prilagodbe i sve probleme pokušavamo riješiti na isti način ili ih pokušavamo izbjegavati.
A narušiti mentalno zdravlje može velik broj izazova koji se javi istovremeno kao što je to u vrijeme pandemije (kako zaštiti zdravlje, kako organizirati rad i školu od kuće, kako se snaći s novim tehnologijama, kako podnijeti smanjene kontakte s obitelji i prijateljima…) ili izrazito veliki izazovi kao što je to potres. Također ga može narušiti i ako nedovoljno brinemo o njemu u neizazovnim vremenima.
Kad se osjećamo dobro, ugodno i zadovoljno može nam se dogoditi da svoje mentalno zdravlje uzmemo zdravo za gotovo. No, baš kao i ono fizičko, i mentalno zdravlje trebamo čuvati i održavati aktivno se brinući o njemu, a time i o sebi samima. To neće nužno spriječiti izazove našem mentalnom zdravlju, no može nam pomoći da se nosimo s onim što život donese pred nas.
Kako čuvati mentalno zdravlje?
Brinite o svom tijelu. Fizičko i mentalno zdravlje međusobno su povezani i . Dovoljno sna, uravnotežena prehrana i dovoljno kretanja pomažu da se ugodno osjećamo u svojoj koži. Tjelovježba može blagotvorno djelovati na naše raspoloženje.
Priuštite si vrijeme da radite ono što volite i ono u čemu ste dobri i uspješni. Nađite vremena za zabavu, igru i smijeh. Vratite se starim hobijima ili istražujte nove.
Nekad nam svima treba pauza. Dozvolite si da se odmaknete i odmorite. Problemi i brige time ne nestaju, no predah može pomoći da se njima lakše nosimo i uhvatimo u koštac.
Prihvatite svoje emocije. Ne možemo birati kako se osjećamo, no možemo odabrati kako ćemo na njih reagirati. Kada prihvatimo da su tu, lakše čujemo što nam poručuju i što nam je potrebno. Više o tome kako nam emocije mogu biti putokazi pogledajte u animiranom filmu „Mentalno zdravlje“ Zagrebačkog psihološkog društva: https://youtu.be/1T0aIX3bnCc
Dijelite osjećaje s drugima. Većinom s drugima dijelimo ugodne osjećaje i događaje (to je danas posebno vidljivo na društvenim mrežama), a neugodne zadržavamo za sebe jer su neki još uvijek tabu teme, jer nas je sram, jer nam se čini da se to samo nama događa i da nas drugi neće razumjeti ili da će misliti da nešto nije u redu s nama. No tako gubimo priliku da dobijemo podršku i razumijevanje koji su ljekoviti kada nam je teško. Odvažite se i podijelite i kada niste dobro i pritom slobodno budite izbirljivi s kime ćete dijeliti. Ako pak dobijete tu privilegiju da drugi dijele svoje teškoće s vama, prvo saslušajte, onako zapravo, bez usporedbi i dijeljenja savjeta.
Družite se s vama dragim ljudima. Njegujte i održavajte one odnose u kojima se osjećate ugodno, sigurno i podržano, u kojima možete biti tko jeste.
Pitajte za pomoć. Kao ljudi živimo u zajednici i ne moramo sve sami. U redu je zatražiti pomoć i kad nam je prijeko potrebna i kad bi nam „samo“ dobro došla. A kad ste u prilici, odazovite se tuđim pozivima u pomoć.
Potražiti stručnu pomoć. Razgovor i rad sa stručnjakom može pomoći da se bolje razumijete i da pronađete strategije za brigu o sebi koje vama odgovaraju. Stručna pomoć osobito je korisna kada nam je mentalno zdravlje narušeno, a naši mehanizmi suočavanja s problemima ne djeluju.