Dana 20. veljače 2024. godine u Zagrebu, Mreža udruga za zaštitu prava djece, koja okuplja osamnaest udruga s područja Grada Zagreba, Šibensko-kninske, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske i Primorsko-goranske županije, predstavila je rezultate analize i preporuke za unaprjeđenje pružanja savjetodavne podrške djeci u nepovoljnim okolnostima i njihovim obiteljima, a koje se pružaju u suradnji države i udruga.

Analiza je provedena u okviru projekta „Mreža suradnje za ostvarivanje dobrobiti i prava djece“ koji je financijski podržan kroz Fonda za aktivno građanstvo sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Pored stručnjaka iz udruga koje pružaju savjetodavne usluge u analizi su sudjelovala djeca, mladi i roditelji koji koriste usluge kao i stručnjaci iz sustava socijalne skrbi.

Pravovremene, kvalitetne i besplatne savjetodavne usluge važan su oblik podrške najranjivijoj djeci – djeci s teškoćama, invaliditetom, bez odgovarajuće roditeljske skrbi, s problemima u ponašanju, žrtvama nasilja, u osjetljivim obiteljskim situacijama, s iskustvom i u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, njihovim roditeljima i cijeloj obitelji. Udruge su, sukladno zakonskim i strateškim okvirima, značajni dionici u pružanju savjetodavne podrške djeci u nepovoljnim okolnostima i njihovim obiteljima, a usluge savjetovanja koje pružaju pozitivno doprinose sigurnom rastu i razvoju djece, kvaliteti života djece i obitelji odnosno osiguravanju jednakih mogućnosti za svu djecu, ostvarivanju i zaštiti njihovih prava.

Događanje je okupilo šezdesetak sudionika iz sustava socijalne skrbi, udruga, predstavnika Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva zdravstva, Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, Grada Zagreba, Unicef-a, Caritas-a, policije i akademske zajednice.

Kroz analizu su se, kao ključni izazovi u pružanju socijalnih usluga djeci i obiteljima u potrebi, prepoznali sljedeći:

nedostatak kontinuiteta u raspisivanju natječaja kroz koje se osiguravaju potrebne usluge,
ograničavanje sredstava koja se mogu namijeniti za stručnjake koji pružaju usluge,
nedostatak transparentnosti procjene kvalitete projektnih/programskih prijava,
cijene usluga savjetovanja koje se pružaju u mreži socijalnih usluga nisu u skladu s realnim troškovima rada stručnjaka (preniske su),
veliko administrativno opterećenje i administrativnog i stručnog osoblja u udrugama.
Stoga udruge, pored dijaloga s donositeljima odluka o održivim mehanizmima financiranja kao i povećanju sredstava koje je potrebno izdvajati za pružanje socijalnih usluga svoj djeci i obiteljima u potrebi, predlažu donositeljima odluka, nadležnim državnim/lokalnim tijelima i institucijama, sljedeće:

Nadležna tijela državne/lokalne uprave i institucije trebale bi raspisivati javne natječaje sukladno javno objavljenim planovima te provoditi postupak procjene projekata i programa sukladno planiranim rokovima,
U natječajima se ne bi smjela ograničavati sredstava koja mogu biti usmjerena na ljudske resurse – stručnjake koji pružaju usluge savjetovanja djeci i obiteljima u potrebi, jer su oni temelj pružanja savjetodavnih usluga,
Potrebno je unaprijediti transparentnost procjene projektnih/programski prijava i rezultata javnih natječaja – nadležna državna/lokalna tijela i institucije trebale bi dostavljati prijaviteljima detaljna obrazloženja ocjene njihovih prijava te davati povratne informacije odnosno odgovore na upućene prigovore prijavitelja,
Nadležno ministarstvo trebalo bi prilagoditi cijene usluga savjetodavne podrške tržišnim uvjetima odnosno realnim troškovima pružanja usluga.