Na današnji dan obilježavamo Međunarodni dan
prijateljstva koji je proglašen 2011. godine od strane Ujedinjenih naroda, a
potaknut time kako prijateljstvo među ljudima, zemljama i kulturama može pomoći
u stvaranju uvjeta za mir i povezivanju zajednica.
A u čemu nam još pomaže prijateljstvo i zašto je važno
imati prave prijatelje te kakve veze to sve ima s mentalnim zdravljem..…pokušat
ćemo pojasniti u nastavku teksta.
Prijateljstvo se pojavljuje u svim fazama života te se mijenja
ovisno o stupnju kognitivnog, emocionalnog i socijalnog razvoja pojedinca.
Pa krenimo od početka. Kada bi pitali o značenju pojma
prijatelj djecu i mlade različitih dobnih skupina, netko od predškolaraca bi
vjerojatno odgovorio da je prijatelj netko s kim se rado igra, školarci bi
možda opisali prijatelja kao nekog tko voli iste stvari kao i oni ili kome se
mogu povjeriti, dok bi adolescenti prijatelja više opisivali u kontekstu
uzajamne podrške, razumijevanja uz odanost i povjerenje. A što kaže znanost.
Postoji puno različitih opisa prijateljstva. Neki znanstvenici definiraju prijateljstvo kao “trajan odnos između dvije osobe koji obilježavaju odanost, prisnost i uzajamna privlačnost” (Vasta i sur., 2005), dok ga drugi opisuju kao “specifičan, uzajaman i dvosmjeran odnos koji je odraz iskustava među pojedincima” (Bukowski, Hoza, 1989., prema Simel i sur., 2010).
Kao što vidimo mlađa djeca percipiraju prijateljstvo
kao trenutno stanje, vrlo konkretno i pri tome su im važnije vanjske
karakteristike, ali pri tome ne zanemaruju i međusobno sviđanje (npr. prijatelj
je netko s kim se volim igrati i tko se voli igrati sa mnom). Starija djeca na
prijateljstvo gledaju kao na trajniji odnos tijekom kojeg su moguće povremene
svađe i neslaganja te uzimaju u obzir i njegove apstraktnije značajke (npr. prijatelj je netko tko mi pomaže). Dok
adolescentima najčešću okosnicu prijateljstva čine prisnost i vjernost.
A kako biramo prijatelje? Češće izabiremo osobe koje su
slične nama po spolu, godinama, interesima, uvjerenjima, aktivnostima i
ponašanjima. Na odabir prijatelja može utjecati i to koliko smo spremni
međusobno izmjenjivati informacije o
sebi kao i koliko uspješno možemo riješiti konflikt kada se dogodi.
Prijateljstva se međusobno razlikuju prema tome koliko
smo privrženi jedni drugima, koliko imamo međusobno povjerenja, po intimnosti,
intenzitetu, ali i koliko zajedno provodimo vremena. Dok se kvaliteta
prijateljstva može opisati kao kontinuum koji ima s jedne strane pozitivne
(npr. odanost, intimnost, međusobno druženje, prosocijalno ponašanje) i
negativne učinke (npr. konflikti, međusobno natjecanje).
Hijerarhijski model prijateljstva (Bukowski i Hoza,
1989., prema Simel i sur., 2010) razlikuje tri dimenzije prijateljskog odnosa: uzajamnost,
broj uzajamnih prijatelja i kvalitetu prijateljstva. Uzajamnost predstavlja početnu razinu ovog modela, a da bi se
zadovoljio njezin kriterij procjena
sviđanja treba biti dvosmjerna. Uz navedeno važno je davanje i ulaganje u odnos
među prijateljima. Istraživanja su pokazala kako djeca koja imaju više uzajamnih biranja, manje su i
usamljena, veća im je predodžba socijalne potpore, a postižu i bolji uspjeh u
školi. Dimenzija kvaliteta prijateljstva
očituje se u bliskosti i sigurnosti.
Prijateljstvo ima veliko
značenje za mentalno zdravlje svih dobnih skupina tijekom životnog vijeka.
Dok se druže s prijateljima
djeca uče koristiti vrlo široku lepezu vještina koje su važne za kognitivni,
emocionalni, socijalni i komunikacijski razvoj. Također, kroz takav odnos osim što djeca uče o
sebi, ona sebe doživljavaju važnim i kompetentnim što utječe na razvoj
samopoštovanja i slike o sebi.
U razdoblju adolescencije
prijateljstva su važna za razvoj socijalne kompetencije, jačanje ego podrške,
samopouzdanja, emocionalne sigurnosti te je izvor osjećajnosti i intimnosti,
dok potiče društvenost, pomaganje i uzajamnu podršku (Asher i Parker, 1989,
prema Klarin i sur., 2010). Rezultati različitih istraživanja pokazuju kako
djeca i mladi koji imaju uspješnije socijalne odnose s prijateljima se i bolje
prilagođavaju, više se prosocijalno ponašaju, a manje agresivno te pozitivno
percipiraju socijalnu podršku (Klarin i sur., 2010). Također, adolescenti koji imaju poteškoće u
vršnjačkim odnosima imaju lošiji uspjeh u školi te su skloniji delinkventnom
ponašanju dok u odrasloj dobi pokazuju različite emocionalne i mentalne
poteškoće (Savin-Williams, Berndt, 1990, prema Klarin i sur., 2010).
Zadovoljstvo odnosima s vršnjacima može utjecati na opće zadovoljstvo, razvoj
slike o sebi, akademsko postignuće, stjecanje vještina odlučivanja kao i razvoj
intimnih socijalnih odnosa (Steinberg, 1999; Sharabany, 1994, prema Klarin i
sur., 2010).
U istraživanju Vuletić i Mujkić
(2002) ispitanici su neovisno o dobi isticali važnost prijateljstva i
društvenih kontakata, te je dobiveno kako je područje bliskih odnosa s
prijateljima i obitelji uvijek među najvažnijim odrednicama kvalitete života.
Kao što vidimo prijateljstvo je poput škrinjice pune
blaga koja može biti izvor osjećajnosti, intimnosti, zadovoljstva i
društvenosti, a može nam pomoći u izgradnji pozitivne slike o sebi,
samopouzdanja, socijalnih kompetencija i uzajamne podrške. Prijateljski odnosi
su važan dio našeg života koji mogu vrlo poticajno i pozitivno djelovati na
naše mentalno zdravlje.
I zapamtite.….“Ništa na ovom planetu nema veću cijenu
od pravog prijateljstva” (Toma Akvinski).
Ukoliko vam
je potrebna podrška ili savjet kontaktirajte nas telefonski 095
911 0089 ili mailom
na udruga.igra@udrugaigra.hr
Izvor:
Đuranović, M. (2013). Obitelj i vršnjaci u
životu adolescenata. Napredak 154 (1-2)31-46
Klarin, M., Proroković, A., Šimić Šašić, S.
(2010). Doživljaj prijateljstva I njegovi ponašajni korelati u adolescenata. Pedagogijska
istraživanja, Vol. 7 No. 1
Simel, S., Špoljarić, I., Buljubašić Kuzmanović,
V. (2010). Odnos između popularnosti i prijateljstva. Život i škola, br. 23,
god.56, str. 91.-108.
Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. (2005).
Dječja psihologija. Jastrebarsko. Naklada Slap.
Vuletić, G., Mujkić, A. (2002). Što čini
osobnu kvalitetu života: Studija na uzorku Hrvatske gradske populacije.
Liječnički Vjesnik, 124 supl. 2: 64-70
Žic Ralić, A., Ljubas, M. (2013). Prihvaćenost i
prijateljstvo djece i mlsdih s teškoćama u razvoju. Društvena istraživanja: časopis za opća društvena
pitanja, Vol. 22 No. 3, 2013.
Tekst pripremila: Ivana Car Novak, mag.psych.