Na današnji dan obilježavamo Međunarodni dan prijateljstva koji je proglašen 2011. godine od strane Ujedinjenih naroda, a potaknut time kako prijateljstvo među ljudima, zemljama i kulturama može pomoći u stvaranju uvjeta za mir i povezivanju zajednica.
A u čemu nam još pomaže prijateljstvo i zašto je važno imati prave prijatelje te kakve veze to sve ima s mentalnim zdravljem..…pokušat ćemo pojasniti u nastavku teksta.
Prijateljstvo se pojavljuje u svim fazama života te se mijenja ovisno o stupnju kognitivnog, emocionalnog i socijalnog razvoja pojedinca.
Pa krenimo od početka. Kada bi pitali o značenju pojma prijatelj djecu i mlade različitih dobnih skupina, netko od predškolaraca bi vjerojatno odgovorio da je prijatelj netko s kim se rado igra, školarci bi možda opisali prijatelja kao nekog tko voli iste stvari kao i oni ili kome se mogu povjeriti, dok bi adolescenti prijatelja više opisivali u kontekstu uzajamne podrške, razumijevanja uz odanost i povjerenje. A što kaže znanost.
Postoji puno različitih opisa prijateljstva. Neki znanstvenici definiraju prijateljstvo kao “trajan odnos između dvije osobe koji obilježavaju odanost, prisnost i uzajamna privlačnost” (Vasta i sur., 2005), dok ga drugi opisuju kao “specifičan, uzajaman i dvosmjeran odnos koji je odraz iskustava među pojedincima” (Bukowski, Hoza, 1989., prema Simel i sur., 2010).
Kao što vidimo mlađa djeca percipiraju prijateljstvo kao trenutno stanje, vrlo konkretno i pri tome su im važnije vanjske karakteristike, ali pri tome ne zanemaruju i međusobno sviđanje (npr. prijatelj je netko s kim se volim igrati i tko se voli igrati sa mnom). Starija djeca na prijateljstvo gledaju kao na trajniji odnos tijekom kojeg su moguće povremene svađe i neslaganja te uzimaju u obzir i njegove apstraktnije značajke (npr. prijatelj je netko tko mi pomaže). Dok adolescentima najčešću okosnicu prijateljstva čine prisnost i vjernost.
A kako biramo prijatelje? Češće izabiremo osobe koje su slične nama po spolu, godinama, interesima, uvjerenjima, aktivnostima i ponašanjima. Na odabir prijatelja može utjecati i to koliko smo spremni međusobno izmjenjivati informacije o sebi kao i koliko uspješno možemo riješiti konflikt kada se dogodi.
Prijateljstva se međusobno razlikuju prema tome koliko smo privrženi jedni drugima, koliko imamo međusobno povjerenja, po intimnosti, intenzitetu, ali i koliko zajedno provodimo vremena. Dok se kvaliteta prijateljstva može opisati kao kontinuum koji ima s jedne strane pozitivne (npr. odanost, intimnost, međusobno druženje, prosocijalno ponašanje) i negativne učinke (npr. konflikti, međusobno natjecanje).
Hijerarhijski model prijateljstva (Bukowski i Hoza, 1989., prema Simel i sur., 2010) razlikuje tri dimenzije prijateljskog odnosa: uzajamnost, broj uzajamnih prijatelja i kvalitetu prijateljstva. Uzajamnost predstavlja početnu razinu ovog modela, a da bi se zadovoljio njezin kriterij procjena sviđanja treba biti dvosmjerna. Uz navedeno važno je davanje i ulaganje u odnos među prijateljima. Istraživanja su pokazala kako djeca koja imaju više uzajamnih biranja, manje su i usamljena, veća im je predodžba socijalne potpore, a postižu i bolji uspjeh u školi. Dimenzija kvaliteta prijateljstva očituje se u bliskosti i sigurnosti.
Prijateljstvo ima veliko značenje za mentalno zdravlje svih dobnih skupina tijekom životnog vijeka.
Dok se druže s prijateljima djeca uče koristiti vrlo široku lepezu vještina koje su važne za kognitivni, emocionalni, socijalni i komunikacijski razvoj. Također, kroz takav odnos osim što djeca uče o sebi, ona sebe doživljavaju važnim i kompetentnim što utječe na razvoj samopoštovanja i slike o sebi.
U razdoblju adolescencije prijateljstva su važna za razvoj socijalne kompetencije, jačanje ego podrške, samopouzdanja, emocionalne sigurnosti te je izvor osjećajnosti i intimnosti, dok potiče društvenost, pomaganje i uzajamnu podršku (Asher i Parker, 1989, prema Klarin i sur., 2010). Rezultati različitih istraživanja pokazuju kako djeca i mladi koji imaju uspješnije socijalne odnose s prijateljima se i bolje prilagođavaju, više se prosocijalno ponašaju, a manje agresivno te pozitivno percipiraju socijalnu podršku (Klarin i sur., 2010). Također, adolescenti koji imaju poteškoće u vršnjačkim odnosima imaju lošiji uspjeh u školi te su skloniji delinkventnom ponašanju dok u odrasloj dobi pokazuju različite emocionalne i mentalne poteškoće (Savin-Williams, Berndt, 1990, prema Klarin i sur., 2010). Zadovoljstvo odnosima s vršnjacima može utjecati na opće zadovoljstvo, razvoj slike o sebi, akademsko postignuće, stjecanje vještina odlučivanja kao i razvoj intimnih socijalnih odnosa (Steinberg, 1999; Sharabany, 1994, prema Klarin i sur., 2010).
U istraživanju Vuletić i Mujkić (2002) ispitanici su neovisno o dobi isticali važnost prijateljstva i društvenih kontakata, te je dobiveno kako je područje bliskih odnosa s prijateljima i obitelji uvijek među najvažnijim odrednicama kvalitete života.
Kao što vidimo prijateljstvo je poput škrinjice pune blaga koja može biti izvor osjećajnosti, intimnosti, zadovoljstva i društvenosti, a može nam pomoći u izgradnji pozitivne slike o sebi, samopouzdanja, socijalnih kompetencija i uzajamne podrške. Prijateljski odnosi su važan dio našeg života koji mogu vrlo poticajno i pozitivno djelovati na naše mentalno zdravlje.
I zapamtite.….“Ništa na ovom planetu nema veću cijenu od pravog prijateljstva” (Toma Akvinski).
Ukoliko vam je potrebna podrška ili savjet kontaktirajte nas telefonski 095 911 0089 ili mailom na udruga.igra@udrugaigra.hr
Izvor:
Đuranović, M. (2013). Obitelj i vršnjaci u životu adolescenata. Napredak 154 (1-2)31-46
Klarin, M., Proroković, A., Šimić Šašić, S. (2010). Doživljaj prijateljstva I njegovi ponašajni korelati u adolescenata. Pedagogijska istraživanja, Vol. 7 No. 1
Simel, S., Špoljarić, I., Buljubašić Kuzmanović, V. (2010). Odnos između popularnosti i prijateljstva. Život i škola, br. 23, god.56, str. 91.-108.
Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. (2005). Dječja psihologija. Jastrebarsko. Naklada Slap.
Vuletić, G., Mujkić, A. (2002). Što čini osobnu kvalitetu života: Studija na uzorku Hrvatske gradske populacije. Liječnički Vjesnik, 124 supl. 2: 64-70
Žic Ralić, A., Ljubas, M. (2013). Prihvaćenost i prijateljstvo djece i mlsdih s teškoćama u razvoju. Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja, Vol. 22 No. 3, 2013.
Tekst pripremila: Ivana Car Novak, mag.psych.